Brod treba jednom godišnje izvaditi vani na kopno i urediti dno, no prije toga ima par stvari koje je potrebno obaviti. Naime, prije samog vađenja preporuča se prvo obaviti popravke palubne opreme i interijera, izvršiti manje popravke motora i sl. I naravno ukoliko ste planirali servis jarbola, spustiti ga dok je jedrilica još u moru jer je to puno teže uraditi na važima koji su kod regatnih jedrilica visoki i po 2-3 metra.
Sljedeća faza je vađenje broda na kopno i uređivanje dna. Neposredno prije postavljanja plovila na važe, dok je još na bragama dizalice, treba oprati dno od soli, nakupljenih trava, ljigice i spuža. Travu i ljigicu najlakše će te uklonti mini-vošem, a spužiće metalnom špatulicom. Bitno je ukloniti sve spužiće da bi kasnije kod brušenja imali manje posla. Nakon što ste plovilo doveli i osigurali na mjestu gdje će te izvoditi radove na dnu, ostavite ga koji dan da se dno osuši i možete početi sa brušenjem.
Brušenje dna je mnogima noćna mora, ali je nužno za održavanje samog plovila. Dno je najbolje brusiti vibracionom brusilicom, neki koriste rotacione, no sa njima teba biti oprezan jer ako se ostane duže na jednom mijestu naprave udubinu koju poslje treba poravnati štukom, a to je dodatni posao koji nam i nije potreban. Svako dno nije isto pa se i ne brusi sa istim brusnim papirima. Kod novijih plovila potrebno je samo skinuti stari sloj intonka i dati novi pa koristimo brusne papire finije granulacije (120 - 160). Kod većine starijih brodova potrebno je skinuti intonak i doći do prajmera pa skinuti čak i njega ako je to već 5-6 sloj. Kod ovakve situacije potrebni su nam brusni papiri granulacije i do 60.

Kad smo gotovi sa brušenjem, prije premazivanja zaštitinim premazima jako je bitno da vodenu liniju zaštitimo krep trakom, da bi komodnije bojali i da vam ostane uredno. Krep traku obavezno skinite po završetku bojanja kako kasnije ne bi imali problema sa skidanjem iste. Prvo što ćemo staviti je prajmer, kojih ima više vrsta od više proizvođača. Jedino što vam preporučam je to da koristite liniju proizvoda jednog proizvođača, te da poštujete vremenske intervale premazivanja i postotke prema kojima se miješaju komponente. To je jako bitno jer se svi premazi zanivaju na kemijskim reakcijama za koje je od velike važnosti koliko smo čega stavili i koliko smo vremena ostavili da kemijska reakcija završi. Nakon prajmera na red nam dolazi štukavanje udubina, friževa i ostalih neravnina na dnu. Naravno na mijestima gdje smo poravnavali (štukavali) dno potrebno je ponovno pobrusiti . Ovo finalno poravnavanje je potrebno izvesti sa što finijom kartom za brušenje da ne skinemo predhodno naneseni sloj prajmera. Nakon toga damo još jedan sloj prajmera i kad se sve osuši dno je spremno za premazivanje intonkom tj. protu-obraštajnom bojom.

Ne zaboravite promijeniti cink protektore na osovinama i na vrhu propela, koji su bitni jer upijaju galvanske struje koje izjedaju metalne dijelove broda pa umjesto metala na brodu istroše se, tj. pojedu protektori.